| Srpski jezik |
Hrvatski jezik |
Opis / napomena (na hrvatskom) |
| A |
|
|
| algebarski izraz |
algebarski izraz |
|
| algebra |
algebra |
|
| aritmetika |
aritmetika |
Aritmetika je grana matematike koja se bavi brojevima i računanjem s brojevima. |
| apscisa ili x-osa |
os apscisa ili x-os |
|
| apscisa tačke |
apscisa točke |
Apscisa točke je prva koordinata te točke.
Npr. apscisa točke A(3,7) je 3. |
| apsolutna vrednost |
apsolutna vrijednost |
Npr. apsolutna vrijednost broja -8 je 8,
apsolutna vrijednost broja 16 je 16.
|-23| = 23,
|64| = 64 |
aritmetička sredina,
srednja vrednost ili prosek |
aritmetička sredina, srednja vrijednost ili prosjek |
Aritmetičku sredinu dvaju ili više brojeva dobivamo tako da zbrojimo sve brojeve, a zatim zbroj podijelimo s brojem koliko zadanih brojeva ima. (Tako se računa i prosjek ocjena u školi.)
Npr. aritmetička sredina brojeva 5, 10 i 6 je broj 7 jer je
(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 . |
| asocijativnost |
asocijativnost |
(a + b) + c = a + (b + c)
(a · b) · c = a · (b · c) |
| B |
|
|
baza (ili osnova) piramide,
baza (ili osnova) prizme,
baza (ili osnova) valjka,
baza (ili osnova) kupe |
baza (ili osnovka) piramide,
baza (ili osnovka) prizme,
baza (ili osnovka) valjka,
baza (ili osnovka) stošca |
Ovi su pojmovi vezani uz geometrijska tijela. |
| beskonačan periodičan decimalni broj |
beskonačni periodički decimalni broj ili beskonačni periodični decimalni broj |
|
| beskonačno |
beskonačno |
|
| bilion |
bilijun |
1 000 000 000 000, 1012 |
bisektrisa ugla,
simetrala ugla |
simetrala kuta |
Simetrala kuta je pravac/polupravac koji raspolavlja taj kut. |
| binarni sistem |
binarni sustav |
|
| bočna strana |
pobočka,
pobočna strana,
bočna strana |
U prizmi i piramidi, strane koje nisu baze, nazivaju se bočne strane. |
| broj |
broj |
|
| brojevna prava ili brojevna osa |
brojevni pravac |
|
| brojevni izraz |
brojevni izraz |
|
| brojilac |
brojnik |
Brojnik je broj iznad razlomačke crte (u razlomku).
Npr. u razlomku 2/5, broj 2 je brojnik. |
| C |
|
|
celi brojevi,
ceo broj |
cijeli brojevi,
cijeli broj |
Cijeli brojevi su brojevi:
..., -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3, ... |
| centar |
središte |
Npr. središte kruga, središte rotacije... |
centralna simetrija
centar simetrije
centralnosimetrična figura |
centralna simetrija
centar simetrije
centralnosimetričan lik |
|
| centralni ugao kruga |
središnji kut kruga |
Središnji kut je kut čiji je vrh u središtu kruga. |
cifra
Imena cifri:
- cifra jedinica,
- cifra desetica,
- cifra stotina,
- cifra hiljada,
- cifra desetohiljada,
- cifra stohiljada,
...
- cifra desetih,
- cifra stotih,
- cifra hiljaditih,
- cifra desetohiljaditih,
...
Broj može biti:
- jednocifren,
- dvocifren,
- trocifren, ...
- višecifren.
|
znamenka
Nazivi znamenki:
- znamenka jedinica,
- znamenka desetica,
- znamenka stotica,
- znamenka tisućica,
- znamenka desettisućica,
- znamenka stotisućica,
...
- znamenka desetinka,
- znamenka stotinka,
- znamenka tisućinka,
- znamenka desettisućinka,
...
Broj može biti:
- jednoznamenkast,
- dvoznamenkast,
- troznamenkast, ...
- višeznamenkast. |
Brojeve zapisujemo pomoću znamenaka.
Npr. broj 245 zapisan je pomoću znamenaka 2, 4 i 5.
Broj 245 je troznamenkasti broj.
U broju 25 789, znamenka 9 je znamenka jedinica, 8 je znamenka desetica, 7 znamenka stotica, 5 znamenka tisućica, 2 znamenka desettisućica. |
| Č |
|
|
| četiristo |
četiristo |
400 |
četvorougao
pravougaonik,
kvadrat,
paralelogram (ili romboid),
romb,
trapez,
deltoid |
četverokut
pravokutnik,
kvadrat,
paralelogram (ili romboid),
romb,
trapez,
deltoid |
Četverokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s četiri dužine koje se ne sijeku. On ima 4 kuta, 4 vrha i 4 stranice. |
| činilac (rjeđe: faktor) |
faktor ili čimbenik |
Broj koji množimo.
Vidi pod množenje. |
| D |
|
|
decimalni broj,
npr. 2,4
decimalna tačka,
decimalni zarez ili decimalna zapeta
ceo deo decimalnog broja,
decimalni deo decimalnog broja
cifra jedinica,
cifra desetica,
cifra stotica,
cifra hiljada,
cifra desetohiljada,
...
cifra desetih,
cifra stotih,
cifra hiljaditih,
cifra desetohiljaditih,
...
-,
decimale |
decimalni broj,
npr. 2.4
decimalna točka,
decimalni zarez
cijeli dio ili dekadski dio decimalnog broja,
decimalni dio decimalnog broja
znamenka jedinica,
znamenka desetica,
znamenka stotina,
znamenka tisućica,
znamenka desettisućica,
...
znamenka desetinka,
znamenka stotinka,
znamenka tisućinka,
znamenka desettisućinka,
...
dekadske znamenke,
decimalne znamenke ili decimale |
U zapisu decimalnog broja se u Hrvatskoj u matematici koristi decimalna točka, npr. 2.4 , a u Srbiji decimalni zarez, npr. 2,4 .
Međutim, izvan matematike se i u Hrvatskoj koristi decimalni zarez, npr. u fizici, kemiji itd. |
| decimalni razlomak |
decimalni razlomak ili dekadski razlomak |
Decimalni razlomak ili dekadski razlomak je razlomak u čijem je nazivniku dekadska jedinica, tj. broj 10 ili 100 ili 1000,...
Npr. 3/100 i 4509/1000 su dekadski/decimalni razlomci. |
definicija,
definisati |
definicija,
definirati |
|
| dekadne jedinice |
dekadske jedinice |
Dekadske jedinice su brojevi: 10, 100, 1000, 10 000,
100 000, ...
Dobivamo ih tako da napišemo znamenku 1, a zatim nule (koliko želimo).
Računski ih dobivamo množenjem broja 10 sa samim sobom (nekoliko puta), tj. kao potencije broja 10. |
| dekadni brojevni sistem |
dekadski brojevni sustav |
|
| delilac, delitelj |
djelitelj (rjeđe: divizor) |
Riječ djelitelj koristi se u dvije svrhe:
1. Djelitelj može biti drugi broj kod dijeljenja. Npr. u izrazu 9:4, broj 4 je djelitelj.
2. Isto tako, budući da je npr. broj 20 djeljiv brojem 5 (kod dijeljenja nema ostatka), kažemo da je broj 5 djelitelj broja 20 (a broj 20 je višekratnik broja 5). |
| delimično vađenje korena, delimično korenovanje ili parcijalno korenovanje |
djelomično vađenje korijena ili djelomično korjenovanje |
Vidi pod koren. |
| delitelj, delilac |
djelitelj (rjeđe: divizor) |
Riječ djelitelj koristi se u dvije svrhe:
1. Djelitelj može biti drugi broj kod dijeljenja. Npr. u izrazu 9:4, broj 4 je djelitelj.
2. Isto tako, budući da je npr. broj 20 djeljiv brojem 5 (kod dijeljenja nema ostatka), kažemo da je broj 5 djelitelj broja 20 (a broj 20 je višekratnik broja 5). |
| deljenik |
djeljenik (rjeđe: dividend) |
Djeljenik je prvi broj kod dijeljenja.
Vidi pod dijeljenje. |
deljenje,
deljenik,
delilac,
količnik |
dijeljenje,
djeljenik (rjeđe: dividend),
djelitelj (rjeđe: divizor),
količnik (rjeđe: kvocijent) |
Dijeljenje je računska operacija.
Npr. u zadatku 10:2=5, dijelimo brojeve 10 i 2.
Pri tom se broj 10 naziva djeljenik, 2 je djelitelj, a 5 je količnik.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo dijeljenje naziva količnik, npr. izraz 10:2 je količnik (brojeva 10 i 2). |
| devetsto |
devetsto |
900 |
| digitron ili kalkulator |
džepno računalo ili kalkulator |
|
| dijagonala |
dijagonala |
Dijagonala (puniji naziv: dijagonala mnogokuta) je dužina koja spaja dva nesusjedna vrha mnogokuta. |
| dijagonala kocke |
dijagonala kocke ili prostorna dijagonala kocke |
Dijagonala kocke ili prostorna dijagonala kocke je dužina koja spaja dva vrha kocke i prolazi kroz unutrašnjost kocke. |
| dijagonala kvadra |
dijagonala kvadra ili prostorna dijagonala kvadra |
Dijagonala kvadra ili prostorna dijagonala kvadra je dužina koja spaja dva vrha kvadra i prolazi kroz unutrašnjost kvadra. |
| dijagonala prizme |
dijagonala prizme ili prostorna dijagonala prizme |
Dijagonala prizme ili prostorna dijagonala prizme je dužina koja spaja dva vrha prizme i prolazi kroz unutrašnjost prizme.
Trostrana prizma nema (prostornu) dijagonalu, a ostale prizme imaju. |
| dijagonalni presek (prizme ili piramide) |
dijagonalni presjek (prizme ili piramide) |
Dijagonalni presjek prizme je lik (pravokutnik) koji dobijemo kao presjek prizme i ravnine koja prolazi kroz dijagonalu baze i njoj susjedne bočne bridove.
Dijagonalni presjek piramide je lik (trokut) koji dobijemo kao presjek piramide i ravnine koja prolazi kroz dijagonalu baze i njoj susjedne bočne bridove.
Trostrana prizma i trostrana piramida nemaju dijagonalni presjek, a ostale prizme i piramide imaju. |
| direktna proporcionalnost |
proporcionalnost |
|
dirka ili tangenta kružnice
dodirna tačka |
dirka ili tangenta kružnice
diralište |
Tangenta je pravac koji dodiruje kružnicu u točno jednoj točki. Ta zajednička točka naziva se diralište. |
| distributivnost |
distributivnost |
a · (b + c) = a · b + a · c
a · (b - c) = a · b - a · c |
| dodirna tačka |
diralište |
Ako pravac i kružnica imaju samo jednu zajedničku točku, ta se točka zove diralište pravca i kružnice (a pravac je tangenta). |
| domen funkcije, oblast definisanosti ili skup originala |
domena funkcije ili područje definicije funkcije |
|
duž
dužina duži
krajnje tačke duži ili krajevi duži |
dužina
duljina dužine
krajnje točke dužine ili rubne točke dužine |
Dužina (na hrvatskom jeziku) je ravna ograničena crta. Dužina ima svoju duljinu. Npr. dužina može biti duga 4 cm, pa kažemo da je duljina te dužine 4 cm.
Na srpskom, riječ dužina označava ono što na hrvatskom (u matematici) kažemo duljina, dok je duž (na srpskom) isto što i dužina na hrvatskom.
U svakodnevnom životu i u Hrvatskoj se, kad se misli na duljinu, koristi riječ dužina. Međutim, u matematici se pazi na razliku između ta dva pojma (između dužine i duljine). |
| dužina (duži) |
duljina (dužine) |
Npr. neka dužina može biti duga 4 cm, pa kažemo da je duljina te dužine 4 cm.
Vidi pod duž. |
| dvesta |
dvjesto |
200 |
| dvodimenzionalno |
dvodimenzionalno |
|
| dvojni razlomak |
dvojni razlomak |
|
| E |
|
|
| eksplicitna jednačina prave |
eksplicitna jednadžba pravca |
y = ax + b |
| elipsa |
elipsa |
|
| F |
|
|
| figura |
lik |
Vidi pod geometrijska figura. |
funkcija
rastuća,
opadajuća
domen, oblast definisanosti ili skup originala
kodomen ili skup vrednosti funkcije |
funkcija
rastuća,
padajuća
domena ili područje definicije
kodomena ili područje vrijednosti funkcije |
|
| G |
|
|
| geometrija |
geometrija |
|
| geometrijska figura |
geometrijski lik |
Za razliku od geometrijskih tijela koja su dijelovi prostora (i koja su trodimenzionalna), geometrijski likovi su dijelovi ravnine (i oni su dvodimenzionalni). |
geometrijsko telo
kvadar,
kocka,
prizma,
piramida,
valjak,
kupa,
lopta
rogljasta geometrijska tela,
obla geometrijska tela
prava,
kosa |
geometrijsko tijelo
kvadar,
kocka,
prizma,
piramida,
valjak,
stožac,
kugla
uglata geometrijska tijela,
obla geometrijska tijela
uspravna,
kosa |
Za razliku od geometrijskih likova koji su dijelovi ravnine (i koji su dvodimenzionalni), geometrijska tijela su dijelovi prostora (i ona su trodimenzionalna). |
| glavnica ili kapital (vezano uz kamate) |
glavnica |
|
| grupisati |
grupirati |
|
| H |
|
|
| heksadekadni sistem |
heksadecimalni sustav |
|
hiljada,
hiljadu |
tisuća (rjeđe: hiljada),
tisuću (hiljadu) |
1000 |
| hiperbola |
hiperbola |
|
| hipotenuza |
hipotenuza |
U pravokutnom trokutu, stranica nasuprot pravom kutu naziva se hipotenuza. |
| I |
|
|
identično
poklapaju se |
identički jednako
podudaraju se |
Ako se dva geometrijska objekta podudaraju (preklapaju), kažemo da su identički jednaki. Npr. dvije točke, A i B, mogu biti identički jednake i tada pišemo A ≡ B.
Isto tako, dva pravca mogu biti identički jednaka, dvije dužine itd. |
| imenilac |
nazivnik |
Broj ispod razlomačke crte (u razlomku).
Npr. u razlomku 3/5, broj 5 je nazivnik. |
| implicitna jednačina prave |
implicitna jednadžba pravca |
Ax + By + C = 0 |
| iracionalni brojevi |
iracionalni brojevi |
Iracionalni brojevi su brojevi koji se ne mogu pretvoriti u razlomke. |
| ivica |
brid |
U geometrijskom tijelu, brid je dužina u kojoj se spajaju dvije strane tijela. |
| izložilac |
eksponent |
Npr. u potenciji 35, broj 5 je eksponent.
Vidi pod stepenovanje. |
| izvlačenje zajedničkog činioca ispred zagrade |
izlučivanje zajedničkog faktora |
|
izvodnica valjka,
izvodnica kupe |
izvodnica valjka,
izvodnica stošca |
Izvodnica valjka je dužina koja spaja baze valjka i pripada plaštu.
Izvodnica stošca je dužina koja spaja točku iz baze i vrh stošca i pripada plaštu. |
| J |
|
|
| jedinična duž |
jedinična dužina |
|
| jednačina |
jednadžba |
Npr. 3x+5=8
je jednadžba. |
jednačina prave
- eksplicitna,
- implicitna |
jednadžba pravca
- eksplicitna,
- implicitna |
Jednadžba pravca može se napisati u više oblika. Neki od njih su eksplicitni i implicitni, a ostali se rade u srednjoj školi.
Eksplicitna jednadžba je oblika y=ax+b,
a implicitna Ax+By+C=0. |
| jednakokrak |
jednakokračan |
Onaj koji ima dvije jednako duge stranice (i tada se te jednako duge stranice nazivaju kraci).
Npr. trokut može biti jednakokračan. Trapez također. |
| jednakost |
jednakost |
|
| jednodimenzionalno |
jednodimenzionalno |
|
| K |
|
|
| kalkulator ili digitron |
džepno računalo ili kalkulator |
|
kamata
kamatna stopa
glavnica ili kapital |
kamata
kamatna stopa
glavnica |
|
| kapital ili glavnica (vezano uz kamate) |
glavnica |
|
karakteristicne tačke trougla
- centar opisane kružnice,
- centar upisane kružnice,
- ortocentar,
- težište |
karakteristične točke trokuta ili osobite točke trokuta
- središte opisane kružnice,
- središte upisane kružnice,
- ortocentar,
- težište |
Karakteristične točke trokuta su:
- središte opisane kružnice (sjecište simetrala stranica),
- središte upisane kružnice (sjecište simetrala kutova),
- ortocentar (sjecište visina trokuta),
- težište (sjecište težišnica). |
| kateta |
kateta |
U pravokutnom trokutu, stranice uz pravi kut nazivaju se katete. |
| kocka |
kocka |
Kocka je geometrijsko tijelo omeđeno kvadratima. |
| kodomen funkcije ili skup vrednosti funkcije |
kodomena funkcije ili područje vrijednosti funkcije |
|
| koeficijent direktne proporcionalnosti |
koeficijent proporcionalnosti |
|
| koeficijent obrnute proporcionalnosti |
koeficijent obrnute proporcionalnosti |
|
| koeficijent pravca |
koeficijent smjera ili nagib |
U linearnoj funkciji f(x)=ax+b, kao i u jednadžbi pravca y=ax+b, koeficijent a naziva se koeficijent smjera ili nagib. |
| koeficijent sličnosti |
koeficijent sličnosti |
|
| količnik |
količnik (rjeđe: kvocijent) |
Količnik je rezultat kod dijeljenja.
Vidi pod dijeljenje. |
| kolinearne tačke |
kolinearne točke |
Kolinearne točke su točke koje leže na istom pravcu. |
| kolona tabele |
stupac tablice |
|
| komplanarne tačke |
komplanarne točke |
Komplanarne točke su točke koje pripadaju istoj ravnini. |
| komplementni uglovi |
komplementarni kutovi |
Koplementarni kutovi su kutovi čiji je zbroj 90°. |
| komutativnost |
komutativnost |
a + b = b + a
a · b = b · a |
| koncentrične kružnice |
koncentrične kružnice |
Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju zajedničko središte. |
konstrukcija,
konstruisati |
konstrukcija,
konstruirati |
|
| konveksan mnogougao |
konveksan mnogokut |
Konvekasan mnogokut je mnogokut čiji su svi (unutarnji) kutovi manji od 180°. |
| koordinatni početak |
ishodište |
Ishodište je točka O(0) na brojevnom pravcu, odnosno točka O(0,0) u koordinatnoj ravnini. |
koordinatni sistem
- koordinatna osa,
- apscisa, x-osa,
- ordinata, y-osa,
- apscisa tačke,
- ordinata tačke,
- koordinatni početak,
- jedinična duž
- kvadranti |
koordinatni sustav
- koordinatna os,
- os apscisa, x-os,
- os ordinata, y-os,
- apscisa točke,
- ordinata točke,
- ishodište,
- jedinična dužina
- kvadranti |
|
koren,
korenovanje,
korenovati,
vađenje korena,
delimično vađenje korena, delimično korenovanje ili parcijalno korenovanje |
korijen,
korjenovanje,
korjenovati,
vađenje korijena,
djelomično vađenje korijena ili djelomično korjenovanje |
Korjenovanje je računska operacija suprotna kvadriranju. |
| krajevi duži ili krajnje tačke duži |
krajnje točke dužine ili rubne točke dužine |
Vidi pod duž. |
| krak |
krak |
Npr. postoji krak jednakokračnog trokuta, krak trapeza, krak kuta. |
| kriva |
krivulja |
|
| krug |
krug |
Krug je dio ravnine omeđen kružnicom. |
| kružna linija ili kružnica |
kružnica |
Kružnica je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od neke središnje točke S. |
| kružni isečak |
kružni isječak |
Kružni isječak je dio kruga omeđen dvama polumjerima i pripadnim kružnim lukom. |
| kružni lûk |
kružni lûk |
Kružni lûk je dio kružnice koji spaja dvije točke kružnice. |
| kružni odsečak |
kružni odsječak |
Kružni odsječak je dio kruga omeđen tetivom i pripadnim kružnim lukom. |
| kružni prsten |
kružni vijenac |
Kružni vijenac je dio ravnine omeđen s dvije koncentrične kružnice (tj. s dvije kružnice koje imaju zajedničko središte). |
| kružnica ili kružna linija |
kružnica |
Kružnica je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od neke središnje točke S. |
kubne merne jedinice
kubni metar, ... |
kubične (ili kubne) mjerne jedinice
kubični metar (ili kubni metar), ... |
km3, m3, dm3, cm3, mm3 |
kupa
- prava,
- kosa |
stožac
- uspravan,
- kos |
Stožac je geometrijsko tijelo oblika korneta (za sladoled). |
| kvadar |
kvadar |
Kvadar je geometrijsko tijelo omeđeno pravokutnicima. |
| kvadrant |
kvadrant |
Koordinatne osi dijele ravninu na četiri kvadranta. |
| kvadrat |
kvadrat |
Kvadrat je četverokut kojem su sve stranice jednako duge i svi kutovi pravi.
Vidi pod kvadrat broja. |
| kvadrat binoma |
kvadrat binoma |
|
kvadrat broja,
kvadrirati |
kvadrat broja,
kvadrirati |
Kvadrirati neki broj znači pomnožiti ga sa samim sobom. |
| kvadrat razlike |
kvadrat razlike |
|
| kvadrat zbira |
kvadrat zbroja |
|
| L |
|
|
| lenjir |
ravnalo |
|
| linearna funkcija |
linearna funkcija |
Linearna funkcija je funkcija oblika f(x)=ax+b, a≠0. |
litar,
decilitar,
mililitar,
hektolitar |
litra,
decilitar,
mililitar,
hektolitar |
l, dl, ml, hl
Osim litrenih, za mjerenje obujma/volumena/zapremine koristimo i kubične mjerne jedinice.
Veza između te dvije vrste mjernih jedinica je:
1 l = 1 dm3 . |
lopta
centar lopte,
poluprečnik lopte,
prečnik lopte |
kugla
središte kugle,
polumjer kugle,
promjer kugle |
Kugla je geometrijsko tijelo (dio prostora) omeđeno sferom.
Vidi pod sfera. |
| M |
|
|
| mala ili obična zagrada |
okrugla zagrada |
( ) |
| manje |
manje |
Npr. 3<5 čitamo "broj 3 je manji od broja 5". |
| manje ili jednako |
manje ili jednako |
Npr. x ≤ 6 čitamo: "x je manji ili jednak 6". |
| medijatrisa ili simetrala duži |
simetrala dužine |
Simetrala dužine je pravac koji je okomit na dužinu i prolazi njezinim polovištem. |
merne jedinice za dužinu
kilometar,
metar,
decimetar,
centimetar,
milimetar |
mjerne jedinice za duljinu
kilometar,
metar,
decimetar,
centimetar,
milimetar |
km, m, dm, cm, mm |
merne jedinice za površinu
kvadratni kilometar,
kvadratni metar,
kvadratni decimetar,
kvadratni centimetar,
kvadratni milimetar
ar,
hektar |
mjerne jedinice za površinu
kvadratni kilometar,
kvadratni metar,
kvadratni decimetar,
kvadratni centimetar,
kvadratni milimetar,
(Umjesto kvadratni može se reći četvorni, npr. četvorni metar.)
ar,
hektar |
km2, m2, dm2, cm2, mm2
1 ar = 100 m2
1 ha = 100 ar
= 10 000 m2
U svakodnevnom životu se i u hrvatskom i u srpskom jeziku koristi i riječ "kvadrat" kao mjerna jedinica za površinu. Npr. kad se kaže da stan ima 70 kvadrata, misli se na to da je površina stana 70 m2. |
merne jedinice za zapreminu
kubni kilometar,
kubni metar,
kubni decimetar,
kubni centimetar,
kubni milimetar,
hektolitar,
litar,
decilitar,
mililitar |
mjerne jedinice za obujam (volumen)
kubični kilometar,
kubični metar,
kubični decimetar,
kubični centimetar,
kubični milimetar,
hektolitar,
litra,
decilitar,
mililitar |
km3, m3, dm3, cm3, mm3
hl, l, dl, ml
1 l = 1 dm3
U svakodnevnom životu se i u hrvatskom i u srpskom jeziku koristi i riječ "kubik" kao mjerna jedinica za obujam. Npr. kad se kaže da su potrošena 4 kubika vode, misli se na to da su potrošena 4 m3 vode. |
| mešoviti broj |
mješoviti broj |
Mješoviti broj je broj koji se sastoji od cijelog broja i pravog razlomka (tj. razlomka kojem je brojnik manji od nazivnika). |
metoda zamene ili metod zamene,
metoda suprotnih koeficijenata,
metoda poređenja,
grafička metoda |
metoda supstitucije,
metoda suprotnih koeficijenata,
metoda komparacije,
grafička metoda |
Metode za rješavanje sustava jednadžbi. |
| milijarda |
milijardu |
1 000 000 000, 109 |
| milion |
milijun |
1 000 000, 106 |
| mimoilazne prave |
mimoilazni pravci ili mimosmjerni pravci |
Mimoilazni pravci su pravci (u prostoru) koji nemaju zajedničkih točaka i nisu usporedni/paralelni. |
mnogougao
pravilan mnogougao
trougao, četvorougao,
petougao, šestougao, sedmougao, osmougao,... |
mnogokut
pravilni mnogokut
trokut, četverokut, peterokut, šesterokut, sedmerokut, osmerokut,... |
Mnogokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen dužinama koje se ne sijeku.
Za mnogokut kažemo da je pravilan ako su mu sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih veličina. |
množenje
prvi činilac,
drugi činilac,
činioci (rjeđe: faktori)
proizvod |
množenje
prvi faktor, prvi čimbenik,
drugi faktor, drugi čimbenik,
faktori ili čimbenici
umnožak (rjeđe: produkt) |
Množenje je računska operacija.
Npr. u zadatku 4·3=12, množimo brojeve 4 i 3.
Pri tom se brojevi 4 i 3 nazivaju faktori (čimbenici), a 12 je umnožak.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo množenje naziva umnožak , npr. izraz 4·3 je množenje (brojeva 4 i 3). |
| N |
|
|
najmanji zajednički
sadržalac
(oznaka S ili NZS) |
najmanji zajednički višekratnik
(oznaka V ili NZV) |
Najmanji zajednički višekratnik dvaju ili više brojeva je najmanji broj koji je djeljiv svim zadanim brojevima.
Npr. V(10,15) = 30. |
najveći zajednički delilac
(oznaka D ili NZD) |
najveći zajednički djelitelj
(oznaka D ili NZD) |
Najveći zajednički djelitelj dvaju ili više brojeva je najveći broj s kojim su djeljivi svi zadani brojevi.
Npr. D(10,15) = 5. |
naspramna stranica,
naspramno teme |
nasuprotna stranica,
nasuprotni vrh |
U trokutu, svaki vrh ima po jednu nasuprotnu stranicu, a to je stranica kojoj taj vrh ne pripada.
Isto tako, svaka stranica trokuta ima nasuprotni vrh, a to je onaj koji joj ne pripada. |
| negativan broj |
negativan broj |
|
| negativan smer rotacije |
negativan smjer rotacije |
Negativan smjer rotacije jednak je smjeru kazaljki na satu. |
| nejednačina |
nejednadžba |
Npr.
4x - 2 > 7
je nejednažba. |
| nejednakost |
nejednakost |
|
| nemoguć sistem jednačina |
nemoguć sustav jednažbi |
Nemoguć sustav jednadžbi je sustav koji nema rješenja. |
| neodređen sistem jednačina |
neodređen sustav jednažbi |
Neodređen sustav jednadžbi je sustav koji ima beskonačno mnogo rješenja. |
| neograničen |
neograničen ili neomeđen |
|
| nepoznata |
nepoznanica |
Npr. u jednadžbi 4x-6=8, nepoznanica je x. |
| nepravi razlomak |
nepravi razlomak |
Nepravi razlomak je razlomak kojem je brojnik veći od nazivnika. Takav razlomak je veći od broja 1. |
| neskrativ razlomak, sveden razlomak ili nesvodljiv razlomak |
neskrativ razlomak |
Vidi pod: skraćivanje razlomaka |
| nije jednako ili je različito |
nije jednako ili je različito |
≠ |
normalni,
normala |
okomiti,
okomica |
Okomiti pravci su pravci koji se sijeku pod pravim kutom (kutom od 90°).
Okomite pravce još nazivamo i okomice.
Osim pravaca, okomite mogu biti i dužine, polupravci itd. |
| n-tougao |
n-terokut |
n-terokut je mnogokut koji ima n vrhova, n stranica i n kutova. |
| nula funkcije |
nultočka |
Nultočka funkcije je točka u kojoj graf funkcije siječe x-os, tj. točka u kojoj je vrijednost funkcije jednaka nuli. |
| nula vektor |
nul-vektor |
|
| O |
|
|
| obična ili mala zagrada |
okrugla zagrada |
( ) |
| obim |
opseg |
Duljina ruba geometrijskog lika.
Kod mnogokuta, to je zbroj duljina stranica. |
| oblast definisanosti, domen funkcije ili skup originala |
domena funkcije ili područje definicije funkcije |
|
| oblo telo |
oblo tijelo |
Obla tijela su tijela omeđena zakrivljenim ili ravnim i zakrivljenim plohama (mora biti barem jedna zakrivljena ploha).
Npr. valjak, stožac i kugla spadaju u obla tijela. |
| obrnuta Pitagorina teorema |
obrat Pitagorina poučka ili obrat Pitagorina teorema |
Obrat Pitagorina poučka:
Ako za duljine stranica a, b, c nekog trokuta vrijedi c2=a2+b2, onda je taj trokut pravokutan. |
| obrnuta proporcionalnost |
obrnuta proporcionalnost |
|
| odsečak na y-osi |
odsječak na y-osi |
U linearnoj funkciji f(x)=ax+b, kao i u jednadžbi pravca y=ax+b, koeficijent b naziva se odsječak na y-osi. |
| odsto, posto ili procenat |
posto |
Npr. 30% na hrvatskom jeziku čitamo "trideset posto", a na srpskom može "trideset posto", "trideset odsto" i "trideset procenata". U "trideset odsto" je najnaglašenije da imamo 30 od sto dijelova".
Vidi pod procenat. |
oduzimanje,
oduzeti,
umanjenik,
umanjilac,
razlika |
oduzimanje,
oduzeti,
umanjenik (rjeđe: minuend),
umanjitelj (rjeđe: suptrahend),
razlika (rjeđe: diferencija) |
Oduzimanje je računska operacija.
Npr. u zadatku 10-3=7 oduzimamo brojeve 10 i 3.
Pri tom se broj 10 naziva umanjenik, 3 je umanjitelj, a 7 je razlika.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo oduzimanje naziva razlika, npr. izraz 10-3 je razlika brojeva 10 i 3. |
| ograničen |
ograničen ili omeđen |
|
| omotač |
plašt,
pobočje |
Npr. valjak i stožac imaju plašt - zakrivljenu plohu koja ih omeđuje.
Prizme i piramide imaju pobočje - skup svih pobočki (bočnih strana) zajedno. |
| opadajuća funkcija |
padajuća funkcija |
|
| opisana kružnica |
opisana kružnica |
Npr. opisana kružnica trokuta je kružnica koja prolazi kroz sve vrhove trokuta. |
| opruženi ugao |
ispruženi kut |
Ispruženi kut je kut koji ima 180°. |
| ordinata, y-osa |
os ordinata, y-os |
|
| ordinata tačke |
ordinata točke |
Ordinata točke je druga koordinata te točke.
Npr. ordinata točke A(3,7) je 7. |
| ortocentar trougla |
ortocentar trokuta |
Ortocentar trokuta je sjecište visina trokuta. |
| ortogonalna projekcija |
ortogonalna projekcija |
|
| osa |
os |
Npr. možemo imati os rotacije, os simetrije, os stošca, koordinatne osi itd. |
| osamsto |
osamsto |
800 |
| osmougao |
osmerokut |
Osmerokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s osam dužina koje se ne sijeku. |
osna simetrija
osa simetrije
osnosimetrična figura |
osna simetrija
os simetrije
osnosimetričan lik |
|
osnovica jednakokrakog trougla,
osnovica trapeza |
osnovica (ili baza) jednakokračnog trokuta,
osnovica (ili baza) trapeza |
Ovi su pojmovi vezani uz geometrijske likove (u ravnini). |
| osnovni decimalni razlomci |
osnovni decimalni razlomci (?) |
Osnovni decimalni razlomci su razlomci kojima se u brojniku nalazi broj 1, a u nazivniku dekadska jedinica. Dakle, to su razlomci: 1/10, 1/100, 1/1000, ... |
| ostatak pri deljenju |
ostatak pri dijeljenju |
Npr. 9:4=2 i ostatak 1. |
| oštar ugao |
šiljasti kut |
Šiljasti kut je kut manji od 90°.
U nekim dijelovima Hrvatske uobičajeno je koristiti naziv oštar kut. |
| P |
|
|
| parabola |
parabola |
|
paralelno,
paralele |
usporedno ili paralelno,
usporednice ili paralele |
Npr. pravci mogu biti usporedni. To su pravci koji se ne sijeku (a pripadaju istoj ravnini).
Usporedni pravci se još nazivaju usporednice.
Dužine i polupravci također mogu biti usporedni. |
| parcijalno korenovanje, delimično vađenje korena ili delimično korenovanje |
djelomično vađenje korijena ili djelomično korjenovanje |
Vidi pod koren. |
| parni brojevi |
parni brojevi |
Parni brojevi su: 2, 4, 6, 8, 10, 12, ... |
| periferijski ugao (kruga) |
obodni kut (kruga) |
Kut čiji je vrh na kružnici i čiji kraci sijeku kružnicu. |
| petougao |
peterokut |
Peterokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s pet dužina koje se ne sijeku. |
| petsto |
petsto |
500 |
piramida
- trostrana,
- četvorostrana,
- petostrana,
- šestostrana,...
- prava,
- kosa
- pravilna |
piramida
- trostrana,
- četverostrana,
- peterostrana,
- šesterostrana,...
- uspravna,
- kosa
- pravilna |
|
| Pitagorina teorema |
Pitagorin poučak ili Pitagorin teorem |
|
Platonova tela
tetraedar,
kocka,
oktaedar,
dodekaedar,
ikosaedar |
Platonova tijela
tetraedar,
kocka,
oktaedar,
dodekaedar,
ikosaedar |
|
| podnožje visine |
nožište visine |
Npr. ako imamo visinu na stranicu a, nožište te visine je sjecište visine i stranice a. |
| podudarno |
sukladno |
Ono što se podudara po veličini.
Sukladne mogu biti dužine, kutovi, trokuti,... |
| polukrug |
polukrug |
|
| polukružnica |
polukružnica |
|
| polulopta |
polukugla |
|
poluprava
početak poluprave ili teme poluprave |
polupravac (rjeđe: zraka)
početna točka polupravca |
Polupravac je ravna crta, s jedne strane omeđena, a s druge neomeđena. |
| poluprečnik |
polumjer |
Polumjer je dužina koja spaja središte kružnice s nekom točkom kružnice. Ujedno, i duljina te dužine se naziva polumjer.
Često se koristi i naziv radijus.
Oznaka: r. |
| poluravan |
poluravnina |
Poluravnina je ravna ploha, s jedne strane omeđena pravcem, a s ostalih strana neomeđena. |
| posto, odsto ili procenat |
posto |
Npr. 30% na hrvatskom jeziku čitamo "trideset posto", a na srpskom može "trideset posto", "trideset odsto" i "trideset procenata". U "trideset odsto" je najnaglašenije da imamo 30 od sto dijelova".
Vidi pod procenat. |
| površ |
ploha, geometrijski lik |
|
| površina figure |
površina lika |
Površina lika je veličina (unutrašnjosti) tog lika. Mjerimo ju u kvadratnim mjernim jedinicama (m2, dm2, cm2,...) |
| površina tela |
oplošje tijela |
Oplošje tijela je zbroj površina likova koji omeđuju to tijelo. Na srpskom jeziku se za taj zbroj povšina opet koristi naziv površina, a na hrvatskom oplošje. |
| pozitivan broj |
pozitivan broj |
|
| pozitivan smer rotacije |
pozitivan smjer rotacije |
Pozitivan smjer rotacije je smjer suprotan od smjera kazaljki na satu. |
| prava |
pravac |
Pravac je ravna neograničena crta. |
| pravac |
smjer |
|
| pravi razlomak |
pravi razlomak |
Pravi razlomak je razlomak kojem je brojnik manji od nazivnika. Takav razlomak je manji od broja 1. |
| pravilan mnogougao |
pravilni mnogokut |
Pravilni mnogokut je mnogokut kojem su sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih veličina. |
| pravilo paralelograma (jedno od pravila za sabiranje vektora) |
pravilo paralelograma |
|
| pravilo trougla (jedno od pravila za zbrajanje vektora) |
pravilo trokuta |
|
| pravougaonik |
pravokutnik |
Pravokutnik je četverokut koji ima sve kutove prave i kojem su dvije i dvije nasuprotne stranice paralelne i jednako duge. |
| pravougli |
pravokutni |
Onaj koji ima pravi kut.
Npr. trokut može biti pravokutni. |
pravougli trougao
katete,
hipotenuza |
pravokutni trokut
katete,
hipotenuza |
Pravokutni trokut je trokut koji ima pravi kut.
Stranice uz pravi kut nazivaju se katete, a nasuprot pravom kutu je hipotenuza. |
| prečnik |
promjer |
Promjer je dužina koja spaja dvije točke kružnice i prolazi kroz središte kružnice. Ujedno, i duljina te dužine se naziva promjer.
Često se koristi i naziv dijametar.
Oznaka: d. |
| predznak broja, znak broja |
predznak broja |
Npr. predznak broja -7 je minus,
predznak broja +26 je plus,
predznak broja 9 je plus. |
| presečna prava |
presječnica dviju ravnina |
Presječnica je pravac po kojem se sijeku dvije ravnine. |
| presek |
sjecište, presjek |
Točka koja je zajednička dvama pravcima, na srpskom se naziva "presek pravih", a na hrvatskom "sjecište pravaca". Slično tome, možemo imati sjecišta kružnica, sjecište kružnice i pravca itd.
Hrvatsku riječ "presjek" koristit ćemo npr. kod presjeka skupova. |
| prethodnik |
prethodnik |
Npr. prethodnik broja 5 je broj 4, a prethodnik broja 39 je broj 38. |
približna vrednost
zaokrugliti na približnu vrednost |
približna vrijednost
zaokružiti na približnu vrijednost |
Vidi pod zaokrugliti. |
| približno jednako |
približno jednako |
≈ |
| primer |
primjer |
|
| prirodni brojevi |
prirodni brojevi |
Prirodni brojevi su brojevi 1, 2, 3, 4, 5, 6, ... |
prizma
- trostrana,
- četvorostrana,
- petostrana,
- šestostrana,...
- prava,
- kosa,
- pravilna |
prizma
- trostrana,
- četverostrana,
- peterostrana,
- šesterostrana,...
- uspravna,
- kosa,
pravilna |
|
procena,
proceniti |
procjena,
procijeniti |
|
procenat
posto, odsto ili procenat |
postotak
posto |
Postotak označavamo znakom %.
Npr. 30% na hrvatskom jeziku čitamo "trideset posto", a na srpskom može "trideset posto", "trideset odsto" i "trideset procenata". U "trideset odsto" je najnaglašenije da imamo 30 od sto dijelova". |
| prodor ili prodorna tačka |
probodište |
Probodište je točka u kojoj pravac probada ravninu. |
| proizvod |
umnožak |
Umnožak je rezultat kod množenja.
Vidi pod množenje. |
| promil |
promil |
Promil označavamo znakom ‰.
Npr. 30‰ čitamo "trideset promila".
Promil je tisućiti dio nečega. |
| proporcija |
razmjer ili proporcija |
Proporcija je jednakost dvaju omjera, npr. 2:3=4:6. |
| proporcionalno |
proporcionalno |
|
| prosek, aritmetička sredina ili srednja vrednost |
prosjek, aritmetička sredina ili srednja vrijednost |
Aritmetičku sredinu dvaju ili više brojeva dobivamo tako da zbrojimo sve brojeve, a zatim zbroj podijelimo s brojem koliko zadanih brojeva ima. (Tako se računa i prosjek ocjena u školi.)
Npr. aritmetička sredina brojeva 5, 10 i 6 je broj 7 jer je
(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 . |
| prost broj |
prost broj,
prim broj |
Prost broj je broj koji ima točno dva djelitelja. |
| prostor |
prostor |
|
| prostorna dijagonala |
prostorna dijagonala |
Prostorna dijagonala prizme je dužina koja spaja dva vrha prizme i prolazi kroz unutrašnjost prizme.
Trostrana prizma nema prostornu dijagonalu, a ostale prizme imaju.
Umjesto naziva "prostorna dijagonala", ponekad se koristi i samo riječ "dijagonala" uz naziv prizme, npr. "dijagonala kvadra", "dijagonala kocke", "dijagonala pravilne četverostrane prizme" i sl. |
| R |
|
|
| racionalisanje imenioca ili racionalizacija imenioca |
racionalizacija nazivnika |
Racionalizirati nazivnik znači učiniti nazivnik racionalnim brojem, tj. "izbaciti" korijen iz nazivnika. |
| racionalni brojevi |
racionalni brojevi |
Racionalni brojevi su razlomci (i svi oni brojevi koji se mogu pretvoriti u razlomke).
U racionalne brojeve spadaju: prirodni brojevi, cijeli brojevi, razlomci (pozitivni i negativni), decimalni brojevi (pozitivni i negativni) i mješoviti brojevi (pozitivni i negativni). |
| računska operacija |
računska operacija ili računska radnja |
|
| rastojanje |
razmak, udaljenost |
Npr. udaljenost između dviju točaka ili između točke i pravca. |
| rastuća funkcija |
rastuća funkcija |
|
| različito, nije jednako |
različito, nije jednako |
≠ |
| razlika |
razlika (rjeđe: diferencija) |
Razlika je rezultat kod oduzimanja.
Za detalje vidi pod oduzimanje. |
| razlika kvadrata |
razlika kvadrata |
|
razlomak
polovina, trećina, četvrtina, petina,...
dva sa tri ili
dva kroz tri
brojilac,
imenilac,
razlomačka crta |
razlomak
polovina, trećina, četvrtina, petina,...
dva kroz tri
brojnik,
nazivnik,
razlomačka crta |
|
| ravan |
ravnina |
Ravnina je ravna neograničena ploha. |
| razmera |
omjer |
Npr. omjer/razmeru 2:3 na hrvatskom jeziku čitamo "dva naprama tri", a na srpskom "dva prema tri". |
| realni brojevi |
realni brojevi |
Realni brojevi su racionalni i iracionalni brojevi zajedno. |
| red tabele ili vrsta tabele |
red tablice ili redak tablice |
Množina od redak je retci. |
| refleksija ili simetrija |
simetrija ili zrcaljenje |
Npr. osna simetrija, centralna simetrija,... |
rešenje
rešiti |
rješenje
riješiti |
Zavrzlame sa "ije" i "je" na hrvatskom jeziku:
rješenje, rješavanje, rješivost, rješavač,
riješiti, rješavati, rješavam,
riješen, riješeno, rješavan, rješiv, nerješiv |
| rogljasto telo |
uglato tijelo |
Rogljasto tijelo je tijelo omeđeno ravnim plohama. |
| rotacija |
rotacija |
|
| S |
|
|
| sabirak |
pribrojnik (rjeđe: sumand) |
Pribrojnici su brojevi koji se zbrajaju.
Npr. u izrazu 4+9, brojevi 4 i 9 su pribrojnici. |
sabiranje,
sabrati,
prvi sabirak,
drugi sabirak,
zbir |
zbrajanje,
zbrojiti,
prvi pribrojnik (rjeđe: prvi sumand),
drugi pribrojnik (rjeđe: drugi sumand),
zbroj (rjeđe: suma) |
Zbrajanje je računska operacija.
Npr. u izrazu 3+4=7 imamo zbrajanje brojeva 3 i 4.
Pri tom se brojevi 3 i 4 nazivaju pribrojnici, a 7 je zbroj.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo zbrajanje naziva zbroj, npr. izraz 3+4 je zbroj brojeva 3 i 4. |
| sadržalac |
višekratnik |
Npr. višekratnici broja 3 su: 3, 6, 9, 12, 15, 18, 21, 24, 27, 30, 33, 36, ..., dakle to su svi brojevi koji su djeljivi brojem 3, tj. koji se mogu podijeliti brojem 3 bez ostatka. |
| sečica |
sekanta |
Sekanta je pravac koji siječe kružnicu (u dvije točke). |
| sedamsto |
sedamsto |
700 |
| sedmougao |
sedmerokut |
Sedmerokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen sa sedam dužina koje se ne sijeku. |
sfera
centar sfere,
poluprečnik sfere,
prečnik sfere |
sfera
središte sfere,
polumjer sfere,
promjer sfere |
Sfera je skup točaka prostora koje su jednako udaljene od neke središnje točke S.
Ta središnja točka naziva se središte sfere.
Polumjer sfere je dužina koja spaja središte sfere s nekom točkom sfere. Ujedno, i duljina te dužine naziva se polumjer.
Često se za oboje koristi i naziv radijus.
Oznaka: r.
Promjer sfere je dužina koja spaja dvije točke sfere i prolazi središtem sfere. Ujedno se i duljina te dužine naziva se promjer.
Često se za oboje koristi i naziv dijametar.
Oznaka: d. |
| simetrala duži ili medijatrisa |
simetrala dužine |
Simetrala dužine je pravac koji je okomit na dužinu i prolazi njezinim polovištem. |
| simetrala ugla ili bisektrisa |
simetrala kuta |
Simetrala kuta je pravac/polupravac koji raspolavlja taj kut. |
| simetrija ili refleksija |
simetrija ili zrcaljenje |
Npr. osna simetrija, centralna simetrija,... |
| sistem |
sustav |
Npr. postoji koordinatni sustav, sustav jednadžbi... |
sistem jednačina
neodređen sistem,
nemoguć sistem |
sustav jednadžbi
neodređen sustav,
nemoguć sustav |
Npr.
2x - 3y = 7
4x + 5y = 11
je sustav jednadžbi.
Sustav je nemoguć ako nema rješenja, a neodređen ako ima beskonačno mnogo rješenja. |
skica,
skicirati |
skica,
skicirati |
|
skraćivanje razlomaka,
skratiti razlomak
skrativ razlomak,
neskrativ razlomak, sveden razlomak ili nesvodljiv razlomak |
skraćivanje razlomaka,
skratiti razlomak
skrativ razlomak,
neskrativ razlomak |
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik podijeliti istim brojem. Time dobivamo razlomak jednak početnom razlomku.
|
| skup originala, domen funkcije ili oblast definisanosti |
domena funkcije ili područje definicije funkcije |
|
| sledbenik |
sljedbenik |
Npr. sljedbenik broj 5 je broj 6, a sljedbenik broja 58 je 59. |
| slični trouglovi |
slični trokuti |
|
| složen broj |
složeni broj |
Složeni broj je broj koji ima više od dva djelitelja. |
| spoljašni ugao mnogougla |
vanjski kut mnogokuta |
|
| središte duži |
polovište dužine |
Polovište dužine je točka koja dužinu dijeli na dva jednako duga dijela. |
srednja linija trougla,
srednja linija trapeza |
srednjica trokuta,
srednjica trapeza |
Srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta.
Srednjica trapeza je dužina koja spaja polovišta krakova trapeza. |
| srednja vrednost, aritmetička sredina ili prosek |
srednja vrijednost, aritmetička sredina ili prosjek |
Aritmetičku sredinu dvaju ili više brojeva dobivamo tako da zbrojimo sve brojeve, a zatim zbroj podijelimo s brojem koliko zadanih brojeva ima. (Tako se računa i prosjek ocjena u školi.)
Npr. aritmetička sredina brojeva 5, 10 i 6 je broj 7 jer je
(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 . |
| srednja zagrada ili uglasta zagrada |
uglata zagrada |
[ ] |
stavovi (ili teoreme) podudarnosti trouglova:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SUS (stranica - ugao - stranica),
USU (ugao - stranica - ugao),
SSU (stranica - stranica - ugao) |
poučci (ili teoremi) o sukladnosti trokuta:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SKS (stranica - kut - stranica),
KSK (kut - stranica - kut),
SSK (stranica - stranica - kut) |
|
stavovi (ili teoreme) sličnosti trouglova:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SUS (stranica - ugao - stranica),
UU (ugao - ugao) |
poučci (ili teoremi) o sličnosti trokuta:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SKS (stranica - kut - stranica),
KK (kut - kut) |
|
stepen,
stepenovanje,
stepenovati
23 čitamo "dva na treći"
osnova,
izložilac |
stupanj, potencija,
potenciranje,
potencirati
23 čitamo "dva na treću"
baza,
eksponent |
Riječ stepen (srp.), odnosno stupanj (hrv.) koristimo (između ostaloga) kao mjernu jedinicu za kutove.
Npr. kut može imati 30° (30 stupnjeva/stepeni).
Također možemo pričati o računskim operacija višeg ili nižeg stupnja/stepena.
Nadalje, stepenovanje (srp.) ili potenciranje (hrv.) je računska operacija množenja broja sa samim sobom (više puta).
Npr. 23 je potencija broja 2 i računa se kao 2·2·2. U toj potenciji, broj 2 je baza, a 3 eksponent.
23 na hrvatskom jeziku čitamo "dva na treću", u smislu "dva na treću potenciju", dok na srpskom čitamo "dva na treći" u smislu "dva na treći stepen". |
| sto |
sto ili stotinu |
100 |
| strane tela |
strane tijela |
Geometrijska (uglata) tijela su omeđena geometrijskim likovima koje nazivamo stranama tijela. |
| stranica mnogougla |
stranica mnogokuta |
Dužine koje omeđuju mnogokut su njegove stranice. |
| suplementni uglovi |
suplementarni kutovi |
Suplementarni kutovi su kutovi čiji je zbroj 180°. |
| suprotni brojevi |
suprotni brojevi |
Npr. brojevi 5 i -5 su suprotni. |
| suprotni vektori |
suprotni vektori |
|
susedne stranice,
susedna temena |
susjedne stranice,
susjedni vrhovi |
Stranice mnogokuta su susjedne ako imaju zajednički vrh.
Dva vrha mnogokuta koja su krajnje točke iste stranice nazivaju se susjedni vrhovi. |
| susedni uglovi |
- |
Na srpskom jeziku, "susedni uglovi" su kutovi koji imaju zajednički krak. U hrvatskom jeziku nemamo poseban naziv za takve kutove.
U hrvatskom jeziku, susjedni kutovi (ili sukuti) su kutovi koji imaju zajednički krak i zajedno imaju 180 °, a na srpskom se takvi kutovi nazivaju "uporedni uglovi". |
| sveden razlomak, neskrativ razlomak ili nesvodljiv razlomak |
neskrativ razlomak |
Vidi pod: skraćivanje razlomaka |
| svođenje razlomaka na isti imenilac |
svođenje razlomaka na zajednički nazivnik |
|
| Š |
|
|
| šestar |
šestar |
|
| šesto |
šesto |
600 |
šestougao
pravilan šestougao |
šesterokut
pravilni šesterokut |
Šesterokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen sa šest dužina koje se ne sijeku.
Pravilni šesterokut je šesterokut kojem su sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih veličina. |
| T |
|
|
tabela
- red ili vrsta,
- kolona |
tablica
- red ili redak,
- stupac |
Množina od redak je retci. |
| tablica množenja |
tablica množenja |
|
| tačka |
točka |
|
| Talesova teorema |
Talesov poučak ili Talesov teorem |
|
tangenta ili dirka kružnice
dodirna tačka |
tangenta kružnice (rjeđe: dirka kružnice)
diralište |
Tangenta je pravac koji dodiruje kružnicu u točno jednoj točki. Ta zajednička točka naziva se diralište. |
| teme |
vrh |
Ovdje se misli: na vrhove/temena geometrijskih likova (npr. trokuta), na vrhove/temena geometrijskih tijela (npr. prizmi), vrh/teme kuta/ugla... |
| teorema |
poučak ili teorem |
Npr. Pitagorin poučak (Pitagorin teorem), Talesov poučak (Talesov teorem),... |
teoreme (ili stavovi) podudarnosti trouglova:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SUS (stranica - ugao - stranica),
USU (ugao - stranica - ugao),
SSU (stranica - stranica - ugao) |
poučci (ili teoremi) o sukladnosti trokuta:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SKS (stranica - kut - stranica),
KSK (kut - stranica - kut),
SSK (stranica - stranica - kut) |
|
teoreme (ili stavovi) sličnosti trouglova:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SUS (stranica - ugao - stranica),
UU (ugao - ugao) |
poučci (ili teoremi) o sličnosti trokuta:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SKS (stranica - kut - stranica),
KK (kut - kut) |
|
| tetiva kruga |
tetiva kruga |
Tetiva kruga je dužina koja spaja dvije točke kružnice. |
| težišna duž |
težišnica |
Npr. težišnica trokuta je dužina koja spaja vrh trokuta s polovištem nasuprotne stranice. |
| težište |
težište |
Težište trokuta je sjecište težišnica trokuta. |
| translacija |
translacija ili pomak |
|
| transverzala |
transverzala ili presječnica |
Transverzala je pravac koji siječe dva usporedna/paralelna pravca. |
| trista |
tristo |
300 |
| trodimenzionalno |
trodimenzionalno |
|
trougao
- raznostrani ili
nejednakostranični,
- jednakokraki,
- jednakostraničan,
- pravougli,
- oštrougli,
- tupougli
množina: trouglovi |
trokut
- raznostranični,
- jednakokračni,
- jednakostranični,
- pravokutni,
- šiljastokutni,
- tupokutni
množina: trokuti |
Trokut je geometrijski lik koji ima 3 kuta, 3 vrha i 3 stranice. |
| U |
|
|
ugao
- oštri,
- pravi,
- tupi,
- opruženi,
- nekonveksni,
- puni
teme ugla,
kraci ugla,
ugaoni stepen,
ugaoni minut,
ugaona sekunda |
kut
- šiljasti,
- pravi,
- tupi,
- ispruženi,
- izbočeni,
- puni
vrh kuta,
kraci kuta,
kutni stupanj,
kutna minuta,
kutna sekunda |
Kut je dio ravine omeđen s dva polupravca koja imaju zajedničku početnu točku.
Zajednička početna točka se na HJ zove vrh kuta, a na SJ teme ugla. Na oba jezika, spomenuti polupravci su kraci kuta/ugla.
Šiljasti kut je kut manji od 90°,
pravi ima točno 90°,
tupi ima između 90°i 180°,
ispruženi ima točno 180°,
izbočeni ima između 180°i 360°,
puni kut ima točno 360°.
Pravi kut se (na crtežu) u Srbiji označava lukom i točkom, a u Hrvatskoj može kvadratićem ili lukom i točkom. |
| uglasta zagrada ili srednja zagrada |
uglata zagrada |
[ ] |
| uglomer |
kutomjer |
|
| umanjenik |
umanjenik (rjeđe: minuend) |
Umanjenik je prvi broj kod oduzimanja.
Za detalje vidi pod oduzimanje. |
| umanjilac |
umanjitelj (rjeđe: suptrahend) |
Umanjitelj je drugi broj kod oduzimanja.
Vidi pod oduzimanje. |
| unakrsni uglovi |
vršni kutovi |
Vršni kutovi su kutovi koji imaju zajednički vrh i čiji su kraci nasuprotni dijelovi istih pravaca. |
| unutrašnji ugao mnogougla |
unutarnji kut mnogokuta |
Umjesto unutarnji kut može se reći i samo kut. |
| upisana kružnica |
upisana kružnica |
Npr. upisana kružnica trokuta je kružnica koja dodiruje sve stranice trokuta. |
uporediti,
upoređivanje |
usporediti,
uspoređivanje |
|
| uporedni uglovi |
susjedni kutovi ili sukuti |
Susjedni kutovi (sukuti) su kutovi koji imaju zajednički krak i zajedno imaju 180°. |
| uređeni par |
uređeni par |
Npr. (2, 5) |
| uzajamno prosti brojevi |
relativno prosti brojevi |
Brojevi su relativno prosti ako im je jedini zajednički djelitelj broj 1. |
| V |
|
|
| vađenje korena |
vađenje korijena |
Vidi pod koren. |
valjak
- prav,
- kos |
valjak
- uspravan,
- kos |
|
vektor
Vektor je određen:
pravcem,
smerom,
intenzitetom (dužinom).
nula vektor
suprotni vektori |
vektor
Vektor je određen:
smjerom,
orijentacijom,
duljinom.
nul-vektor
suprotni vektori |
srp. pravac vektora - hrv. smjer vektora,
srp. smer vektora - hrv. orijentacija vektora,
srp. intenzitet (dužina) vektora - hrv. duljina vektora |
| velika zagrada ili vitičasta zagrada |
vitičasta zagrada |
{ } |
| verovatnoća |
vjerojatnost |
|
| visina |
visina |
Npr. visina trokuta, visina piramide |
| vitičasta zagrada ili velika zagrada |
vitičasta zagrada |
{ } |
| vrsta tabele ili red tabele |
red tablice ili redak tablice |
Množina od redak je retci. |
| Z |
|
|
zagrade
obična ili mala zagrada,
uglasta ili srednja zagrada,
vitičasta ili velika zagrada |
zagrade
okrugla zagrada,
uglata zagrada,
vitičasta zagrada |
Okrugla zagrada ( ),
uglata zagrada [ ],
vitičasta zagrada { }. |
zaokrugliti na približnu vrednost
zaokrugliti na jednu decimalu,
zaokrugliti na dve decimale,... |
zaokružiti na približnu vrijednost
zaokružiti na jednu decimalu,
zaokružiti na dvije decimale,... |
|
| zapremina |
obujam ili volumen |
Volumen opisuje veličinu geometrijskog tijela, odnosno količinu pijeska/vode kojom bismo popunili to tijelo. Imamo dvije vrste mjernih jedinica za obujam: kubične (m3, dm3,...) i litrene (l, dl, ml,...). |
zarubljena piramida,
zarubljena kupa |
krnja piramida,
krnji stožac |
|
| zbir |
zbroj (rjeđe: suma) |
Vidi pod sabiranje. |
| znak broja ili predznak broja |
predznak broja |
Npr. predznak broja -7 je minus,
predznak broja +26 je plus,
predznak broja 9 je plus. |
